Wellness u Sloveniji i izlet na Bled, Bohinj i slap Savicu
Tko ne bi poželio pobjeći od svakodnevne vreve i uroniti u mirnu oazu alpske ljepote?
Upravo smo si suprug i ja to priuštili na jednom wellness vikendu u Sloveniji.
Ova dva prekrasna čarobna mjesta su nam ponudila savršenu kombinaciju prirode, wellnessa i aktivnog odmora.
Smještaj smo rezervirali u hotelu, a u ponudi je, osim doručka bilo uključeno korištenje wellness centra uz voće i čaj, te kolač. Hotel se nalazi blizu Ljubljane, no posjet Ljubljani smo ostavili za neki drugi put, o čemu ću pisati u nekom narednom članku.
Krenuli smo u ranijim jutarnjim satima jedne siječanjske subote kako bi proslavili suprugov rođendan, koji je bio nekoliko dana ranije.
Nakon malo više od sat vremena vožnje, svoj izlet smo započeli u Bledu, mjestu poznatom po jezeru, poznatom otočiću s crkvom i dvorcu.
Šetnja oko jezera nam je pružila priliku da uživamo u panoramskim pogledima na okolne Alpe.
Moguće je i iznajmiti čamac i ploviti po jezeru, no u vrijeme kada smo mi posjetili ovaj kraj je bilo toliko hladno da nam plovidba nije zvučala ni malo privlačno.
Do jezera se može doći automobilom, tu se nalazi i parking.
Smještena na obali jezera Bled, neogotička građevina s visokim tornjem nudi izvanredan pogled na okolicu. Riječ je o Crkvi sv. Martina koja je prepoznatljivi simbol
ovog alpskog bisera.
Bledsko jezero gleda prema Karavankama, planinskom lanacu koji čini prirodnu granicu između Slovenije i Austrije.
S obale Bledskog jezera, kao i iz mjesta, posebno s njegove sjeverne strane, pruža se pogled na ove očaravajuće planine. Najviši vrh Karavanki, Stol, vidljiv je i s mnogih točaka oko jezera.
Na otočiću usred Bledskog jezera, jedinom pravom slovenskom otoku, nalazi se crkva Marijina Uznesenja. To je mala, ali vrlo značajna crkvica koja je postala simbol Bleda i često se prikazuje na fotografijama i razglednicama, a na fotografiji ispod možete vidjeti i mene kako hvatam kadar kultne lokacije.
Ova crkva ima dugu i zanimljivu povijest. Prva crkva na ovom mjestu sagrađena je još u 10. stoljeću, a današnja neogotička građevina izgrađena je početkom 20. stoljeća.
Jedan od najpoznatijih običaja povezanih s ovom crkvom je zvonjenje u zvonik. Prema legendi, zvono ispunjava želje, pa mnogi dolaze ovamo kako bi zazvonili i poželjeli nešto. Do nje naravno, možete doći samo čamcem.
Bledski dvorac je jedna od najpoznatijih znamenitosti Slovenije.
Smješten na strmoj litici iznad Bledskog jezera, ovaj srednjovjekovni dvorac nudi spektakularan pogled na okolicu. Dvorac ima bogatu povijest koja seže više od tisuću godina unatrag i danas je vrlo popularna turistička destinacija.
Kroz stoljeća je služio kao obrambena utvrda, carinska postaja, zatvor, pa čak i ljetna rezidencija austrougarskih careva. Danas je pretvoren u muzej koji čuva bogatu povijest ovog kraja.
Duljina šetnice oko jezera iznosi oko 6 kilometara. Prosječno vrijeme potrebno za šetnju je oko 2 sata, no to ovisi o vašem tempu i broju pauza koje napravite. Šetajući oko jezera, naići ćete i na ukrašene foto kutke gdje možete fotkom ovjekovječiti svoj posjet.
Zahvaljujući termalnim izvorima, jezero je toplije od drugih alpskih jezera, pa se ljeti tamo možete i kupati.
Više detalja o posjetu Bledu pročitajte ovdje.
Nakon duge šetnje, u lokalnom kafiću smo popili kavu i pojeli slavnu Blejsku kremšnitu, koja je zaštitni znak Bleda i jedna od popularnih slastica u Sloveniji.
Vrijeme nas je, rekla bih poslužilo, obzirom da je bio siječanj. Iako je bilo jako hladno, čak i maglovito, uspjela nas je i okupati poneka zraka sunca.
U predvečernjim satima smo se zaputili prema hotelu, napraviti check in, te pravac u wellness. Toplina nam je dobro došla, obzirom na niske vanjske temperature i cjelodnevni boravak na otvorenom. Tamo smo proveli nekoliko sati, što u sauni, što meditirajući ispijali čajeve i uživali u opuštenoj atmosferi i mirisima eteričnih ulja.
Iduće jutro, nakon doručka i check-out-a, uputili smo se u Bohinj, koji je poznat po svom većem i mirnijem jezeru, okruženom visokim planinama.
Ovdje sam se osjećala kao da sam ušla u pravi raj za nas, ljubitelje prirode.
Šetnja oko Bohinjskog jezera pružit će vam priliku da uživate u divnim pogledima na okolne planine i upoznate biljni svijet, a sve detalje oko posjeta pronađite na linku.
Za razliku od Bleda, Bohinj nudi malo autentičniji doživljaj slovenske kulture. Ovaj kraj je stoljećima bio dom pastira koji su živjeli u skladu s prirodom.
Bohinj je radi svoje netaknute prirode postao prirodno stanište za legendu o Zlatorogu. Šume oko Bohinjskog jezera, visoki vrhovi Alpa i tajanstvene špilje pružili su savršenu pozadinu za priče o ovom mitskom biću, te tako u čast njemu na Bohinju možete vidjeti i njegov kip.
Zlatorog je koza sa zlatnim rogovima. Prema legendi, živio je u visokim planinama, tajnim špiljama i nedostupnim klancima. Bio je simbol slobode i neukroćene prirode.
Legenda o Zlatorogu govori o njegovoj plemenitosti, ali i tužnoj sudbini, koja je povezana s ljudskom pohlepom i željom za bogaćenjem, a kaže da je Zlatorog bježao od lovaca koji su ga željeli uhvatiti zbog njegovih prekrasnih rogova. Kada su ga okružili, skočio je s najviše stijene u jezero i pretvorio se u zlatni otok. Taj otok je današnji otok na Bohinjskom jezeru. Zlatorogovi rogovi navodno još uvijek sjaje noću, kada je jezero mirno.
Nakon obilaska Bohinja, krenuli smo prema slapu Savica, jednom od najpopularnijih i najljepših slovenskih slapova, smještenog u podnožju moćnog Triglava. Visok je 78 metara i smatra se jednim od najviših slobodnih padova vode u Sloveniji.
Voda za slap dolazi iz Crnog jezera, jednog od sedam jezera doline Triglavskih jezera. Zanimljivo je da slap ima dva dijela: lijevi, viši dio visok 78 metara, i desni, niži dio visok 25 metara.
Slap Savica je prava prirodna atrakcija. Moram priznati da sam bila zaista jako oduševljena tom prirodnom ljepotom kada smo stigli, iako mi je staza na nekim dijelovima bila čak i malo zahtjevnija, još u kombinaciji s oštrim zrakom, no svakako se isplatilo.
Staza do slapa vodi kroz šumu i pruža zaista lijepe prizore na okolnu prirodu gdje možete uživati u čistom svježem zraku i osluškivati samo zvukove prirode. U blizini slapa Savice nalazi se parking, te nekoliko restorana i kafića.
Ako želite doći do slapa Savice pješice, možete se parkirati na parkingu u blizini jezera i prošetati do slapa. Staza je duga oko 2,5 kilometra i traje oko 45 minuta, opet, ovisno o brzini hodanja i pauzama.
Nakon dugog pješačenja i udisanja svježeg planinskog zraka smo naravno ogladnili, pa smo u jednom lokalnom restoranu u Bohinjskoj Bistrici pojeli kasni ručak, te krenuli natrag za Rijeku.
Osim opuštanja, Bled i Bohinj nude brojne mogućnosti za aktivni odmor. Možete kampirati, planinariti, ribariti, voziti SUP, baviti se biciklizmom, plovidbom, sanjkati ili jednostavno šetati uz jezera. Posjet slapu Savici je obavezan za prave ljubitelje prirode.
Proljeće i jesen su idealni za posjet, jer su tada temperature ugodne, a gužve manje. Ponesite udobnu obuću za hodanje, a ako dolazite tamo ljeti, onda ne zaboravite kupaći kostim, ručnik, kremu za sunčanje i svakako gotovinu, za neke manje objekte.
Nakon aktivnog dana u prirodi, najidealnije se opustiti u wellness&spa centru i uživati u masaži i sauni.
Ovo je savršen izlet za sve koji žele pobjeći od svakodnevne rutine i napuniti baterije, mi svakako jesmo!